Povijest sela Soljani

Ime sela, prapoceci, podrijetlo Soljana

U vrijeme Rimskog carstva ma ovim prostorima pruzala se glavna rimska cesta koja je vodila prema Sirmiumu.U povijesnim kartama na ovom podrucju ucrtano je mjesto SALDIS , a to je bila postaja preko koje se dopremala sol iz Tuzle. Prvi put se naziv Soljani( SAULY, SALI possesio 1329.) spominje u papinskim kolonalnim spisima.  Zanimljivo je da se u razlicitim vremenima od Rimljana, preko Srednjeg vijeka pa sve do danas na podrucju ovog sela javlja uvjek ime koje potjece od rijeci SOL : SALDIS-SAULY-SALI-ZAFALAVA (madarski) - SOLJANI U srednjem vijeku na podrucju Soljana se uvijek spominje nekoliko posjeda gotovo uvjek i naseobina. Medu njima svakako je najvazniji "Zeuzdenreue possesio 1364. Zvjezdan grad ", ciji ostaci temelja postoje i danas s opkopima uz rijeku Studvu. Spominje se da je postojalo cak 10 manjih naseobina uz rijeku Studvu koji su pripadali Morovicima, velikaskoj obitelji koja je izumrla u 15.stoljecu. Prvi popisi stanovnika na ovom podrucju vodeni su 1754.g. i to je vodila Morovicka zupa kojoj su tada Soljani i okolna sela pripadali.Prema tom popisu Soljani imaju 46 bracnih parova i 175 vjernika za pricest.(nebroje se djeca koja nisu primila svetu pricest). To je bio katolicki popis. Prvi cjeloviti podatci o stanovnistvu cuvaju se u Pecuhu u biskupskom arhivu a govore da su Soljani 1767.g . imali 35 domova,344 osobe,67 bracnih parova,252 sobe koje primaju Sv.pricest te 111 krizmanih.Tada su popisana i imena i prezimena stanovnika a o tim prvim prezimenima pogledajte dolje(dalje u tekstu).

Nastanak sela (Staro selo)

Krajem 16.st. na podrucju istocnog dijela Zupnije(svih nasih 9 sela) nalazila se velika koncetracija Turske vojske.Porazeni Turci bjezali su pred najezdom Austro Ugarske vojske. U polukruzju Save od Topole do Jamene, Turci su se prebacivali u Bosnu (rajon:Orasje-Brcko-Brezovo polje). Poznato je da su Turci u povlacenju pobili velik broj ljudi i popalili kuce.Prezivjelo stanovnistvo bjzalo je u sume skrivajuci se,tako da je jedan dio naroda prezivio. Nove Austrijske vlasti predlagale su im da se udruze  vece zajednice da bi lakse prezivjeli.Sva ova zbivanja napisana su u knjizi "O putovima i mostovima". Prva veca skupina kuca bila je na starom selu jer je tamo sagradena crkva. Crkva je sagradena na Spoljarovom zemljistu i zvala se Spoljareva crkva. Ljudi su uvidjeli da se crkva nalazi na niskom poplavnom terenu,te da treba ici ka visem terenu.Tako selo nije izgradeno napravac nego je poprimilo oblik slova S .Selo se izgradivalo prema visem terenu gdje ce se sagraditi nova crkva. Pocele su se graditi velike kuce,jer su i obitelji bile velike. U kuci je zivjelo vise obitelji,a takva su se obiteljska udruzenja zvala zadruge . U velikim sobama nalazile su se zidane peci od cigle.Uz peci su sjedili stari i djeca.Loziste peci bilo je u kuhinji(tzv ognjiste) sa otvorenim dimnjakom.Na ognjistu se kuhalo,a dim je izlazio kroz otvoreni dimnjak na kojemu se susilo meso.Nasi su stari takve dimnjake zvali "crna kujna".Kuhalo se u zemljanim loncima,a ako je netko imao kotao objesio bi ga o lance,tzv verige. Tako su prije vise od 200god. zivjeli prvi stanovnici sela Soljani. Grutovnica sela dobivena je 1804.g. i danas je dobro sacuvana.Prema toj gruntovnici selo je podijeljeno na pet dijelova:

?  Selo,naseljeno podrucje

?  Veliki Poloj

?  Popovci

?  Staro selo

?  Sljivici

Soljani iz te godine imaju 50-ak kuca koje su "svedene u red" i to su poceci razvoja Soljana. Utemeljenjem sela dobili su se i prvi kucni brojevi. Kucni broj 1 dobio je Bartolovic Josip.Lensko pravo granicara imale su 42kuce.Kuca broj 37 bila je prazna,i tri kuce bez posjeda i lenskog prava granicara.Kako se selo pomicalo prema visem terenu vlasti su izdale naredbu da se ono "usorava".

Zemljiste za izgradnju crkve dalo je domacinstvo Ljubicic ,a glavni je domacin bio Duka Bilcev.Zemljiste za zupni stan kupljeno je licitacijom od Bilcevih,jer su oni tada imali nekakav dug.Tada su pocele pripreme za izgradnju crkve.Glavni organizatori bili su katolicki svecenici.

Crkva je sagradena 1809.god . i pripadala je zupi Drenovackoj,gdje je tada sluzio svecenik Ilija Vrazic.

Prve kuce u Soljanima

Selo je nekada bilo tadasnje Staro selo i imalo je 46 kuca i 23 prezimena.

1.Bartolovic(2 kuce)

2.Begovic(1 kuca)

3.Galovic(1 kuca)

4.Gvozdic(5 kuca)

5.Filipovic(5 kuca)

6.Horvat(1 kuca)

7.Kovanovic(3 kuce)

8.Lukacevic(1 kuca)

9.Ljubicic(3 kuce)

10.Maltas(1 kuca)

11.Pavlovic(3 kuce)

12.Plavsic(1 kuca)

13.Pejakic(1 kuca)

14.Simic(2 kuce)

15.Spear(1kuca)

16.Vidakovic(2 kuce)

17.Vladislavljevic(4 kuce)

18.Vujic(1 kuca)

19.Zderic(4 kuce)

20.Zuzic(1 kuca)

21.Sokoric(1 kuca)

22.Spoljar(1 kuca)

23.Rogic(1 kuca)

Ugrincevo-Most

Na Ugrincevu most je sagraden za vrijeme vladavine Marije T.Most je zidan 20 metara u duzinu sa dosta velikim lukom za protok vode. Most na Ugrincevu spominje se kao petoput gdje su se spajali putevi pet sela-Jamene,Strosinaca,Soljana,Drenovaca i Racinovaca.Vidljivo je prema tome da je nase podrucje kroz povijest bilo raskrizje kojim su prolazili putevi soli,trgovine i vojske. postoji jos jedna visestoljetna gradevina a to je Grac na Studvi.Pretpostavlja se da je gradena za vrijeme Avara.

Skolstvo

Pocetke skolstva biljezimo i prije osnivanja mjesne skole.Naime pojedini su ucenici vec 1780.g. isli u Drenovacku trivijalnu skolu. Godine 1831. sagradena je skola u Soljanima .Prvi ucitelj u skoli bio je Ivan Spoljar i Andrija Vujic (rodom iz Soljana). Godine 1853. selo je imalo 60 kuca sa oko 500 stanovnika,a u skolu je islo oko 50 ucenika. Godine 1987. pocela je gradnja nove skole u Soljanima koja djeluje i danas sa oko 250 ucenika.

Lensko Pravo

Zajednice koje su davale muskarce za vojsku,dobivale su povlasticu za zemlju,zvano Leno.Lenskim pravom zajednice su bile oslobodene poreza.Dobivale su besplatan ogrijev,a kasnije im je dodijeljeno zemljiste na uzivanje.Takva zajednica nazvana je zemljisna zajednica .U zajednicama sa jakim rodbinskim vezama biran je jedan domacin,a u zajednicama sa slabijim rodbinskim vezama dva ili vise sposobnijih za vodenje domacinstva. Zajednice koje su imale Lensko pravo kasnijim uredenjem zvale su se prauzitnici.

Daljni razvoj sela

Istocni dio Zupanje zvao se Provincijal a narod su prozvali Cvelferi .Narod zapadnog dijela Zupanje nazvan je Gegani. Zupanja,Bosnjaci,R.Selo i Podgajci dobili su gruntovnicu 1875.god. Nagli razvoj Soljana poceo je u prvoj polovici 18.stoljeca i trajao je do 1.svjetskog rata.U tom su se razdoblju poceli graditi stanovi(u srijemu bi rekli Salasi). Stanovi su po velicini i uredenosti oznacavali snagu i bogatstvo zajednice.Do prvog svjetskog rata Soljani su imali oko 85 stanova.Najbolji stanovi u selu tada su bili Galovic stanovi.Izgradnjom stanova razvijalo se pcelarstvo,stocarstvo i vocarstvo.Od voca su se najvise sadile sljive. U tom razdoblju u selo dolaze "drotari" i "pendzerasi".. Drotari su migrirali iz Slovacke za boljom zaradom. "Pendzerasi" dolaze takoder iz Slovacke iz pokrajne Trencin i Trnava,a oni su stavljali stakla na prozore i zbog toga dobilo takvo ime. Potomci ovih skupina ljudi i danas zive u Soljanima,a poznato je da se vecinom nalaze u ulici Vladimira Nazora koja se jos ovamo popularno zove Dalmacija.

Svinjogojstvo

Svinje su se vecinom cuvale u sumi.Tako su se znale udruzit tri-cetiri obitelji pa napraviti kolibu,a svinjce nesto dalje od kolibe.Uvjek je bio jedan redovnjak koji je kod kolibe lozio vatru,skupljao drva i pripremao jelo.Hrast je redovno dobro radao zirom pa su svinje imale uvjek sto jesti. Danas u nasim sumama nema vise svinja niti svinjogojstva.Nema vise niti drveta Brijesta,koje je bilo izrazito bogato vodom.Prema pricama,ti svinjari i pastiri koji su cuvali svinje pili su pitku vodu iz Brijesta tako sto su probusili rupu na drvetu i iz njega je potekla voda.Kad se napiju vode,zacepe rupu i nakon nekog vremena opet mogu doci.

Govedarstvo

Ljudi su se poceli baviti govedarstvom krajem 18. i pocetkom 19. stoljeca,kad je u nasem ataru bilo najvise stanova. To je bila tzv. podolska pasmina goveda,rogata goveda bijelo-zelene boje,otporna na kisu i zimu.Podnoslila su losu ispasu,zimi su znali prezivljavati brstecu sumu.Ako je ispasa bila dobra telad je u jesen znala biti teska i do 400kg. Najvise goveda imali su Rogicevi i Dukanovi,80-90 komada,a puno ih je imalo 50-60 komada.Sve se to slivalo na pasnjake.Na pasu su tjerani i konji ali to je bila manja i sitnija vrsta konja,dosta izdrzljiva.

Obrtnici,trgovci,ugostitelji

U Soljanima je u to vrijeme postojao velik broj trgovina,gostionica,zanatlija .

Do 2. svjetskog rata to su bile sljedece:

?  Vita Stercer- centar sela,trgovina,gostionica,posta

?  Martina Bertic- trgovina i gostionica

?  Jakob Lunka- trgovina s gostionicom

?  Dragutin Spoljar- trgovina

?  Ivan Galovic- trgovina,gostionica,mesnica

?  Ljudevit Najman- trgovina kraj crkve

?  Eva i Antun Merle- velika gostionica i Hrvatska citaonica

?  Gostionica u vlasnistvu drustva Sokol

?  Zanatlije:

?  Kovaci: Marko Zuzic,Pavle Strauh,Antun Cimerman,Poljak Istok,Andrija Faljcan,Pavle Boric,Mijo Fabric

?  Kolari: Ivan Zivic,Marko Zlomislic,Milan Dedic,Jozo Perko,Karla Velikic,Tonika Nad,Antun Mormer,Zvonimir Kokotovic

?  Stolari: Franjo Faster,Mijo Habuda,Ivan i Josip Ivanic,Ivan Gvozdic Sibalin i Antun Rajsl.

?  Zidari: Marko Istvandesic,Mato Galovic,Luda Dedic,Luka Celjet,Veselko Lipec,Joska Capjak,Andrija Spurga,Mato Curdo.

?  Krojaci: Stjepan Pranjic,Janko Sproh,Palko Cincurak.

?  Remenar: Marko Takacevic.

?  Obucar: Jerko Saric

?  Opancar: Pavle Sokol.

?  Brijaci: Benedikt Spoljar,Filip Snajder,Andrija Tir,Josip Vrbljan.

?  Staklari: Tomo Lacko,Tomo Senko

?  Limari: Mato,Adam i Janko Jurik,Petar Racek,Andrija Henzelj

Vasari  

Na vasare se islo u vukovar,sid,Mitrovicu i Osijek.Stoka se prodavala u Vukovaru,sidu i Mitrovici.Gazde su goveda tjerali na vasare dva ili tri puta godisnje.Odvojili bi 5-10 goveda ovisno o mogucnosti i potrebi za novcem. U staro doba kupovao se pamuk,te se tkalo za potrebe domacinstvo .

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat nije se vodio na nasem podrucju iako su nasi ljudi bili vojni obveznici na drugim podrucjima.Mnogi su izbjegavali vojnu obvezu i skrivali se po sumama.Zivjeli su po sumskim kolibama sa svinjarima,a prozvani su "komite". Sirotinja iz sela isla je u rat za komad zemlje.Mnogi su tako poginuli(Josko Cajko,Janko Martisev...) Prema popisu prije rata iz 1910. Soljani su imali 1693 stanovnika. Prvi svjetski rat unistio je tadasnje gospodarstvo jer je vecina ljudi koji su sposobni za rad morala na front. Poslije rata, 1931 .g. Soljani su imali 1932 stanovnika.

Duhovni zivot,crkva

Soljani i okolna sela pripadali su zupi Drenovci.U zupi drenovackoj odrzavale su se mise,krstenja,upisi u maticnu knjigu.. Drenovci su dobili crkvu 1797.god. pa su ih tada prozvali dekanijom za ovih 9 sela.Soljani su postali samostalna kapelanija 1899.god .,kada je dosao i prvi svecenik u nase selo,a zvao se Mato Pavic.Te godine samostalne kapelanije postali su takoder i Gunja,Racinovci,Strosinci,Durici,Jamena.Godine 1917. sve su se zupe odvojile i postale samostalne.

Zupna crkva sazidana je 1809 .g. na mjestu nekadasnje drvene crkve. Godine 1925. u slavu 1000 godina hrvatskog kraljevstva u Soljanima i Vrbanji odrzala se velicanstvena proslava.Poslije svecane svete mise iz Soljana je krenila procesija prema Vrbanji.Na pola puta su ih docekali Vrbanjci sa svojom procesijom,gdje se odrzala velika zajednicka svecanost.

Dolazak Hercegovacke djece

Nakon zupnika Pavica dosao je Ivan Barbic.Zupnik Barbic je za vrijeme Prvog Svj. rataiz Hervegovine doveo 30-ak djece,jer je u ono vrijeme u Hercegovini vladala glad.To su bila muska djeca od 10-13 godina.Raspodjelio ih je domacinstvima koji su ih htjeli jer su djeca mogla pomagati u poslovima.I bas jedan od te djece postaje poznata licnost.Stjepan Romic poslije 2.svj.rata postaje predsjednik sela i svojim trudom i radom uvelike pridonosi razvoju Soljana.Zupnik Barbic je predlozio i Strosincima da prime Hercogovacku djecu ali oni su odbili.To danas ima posljedice jer u Strosincima nema Hercegovaca a u Soljanima oni cine cak 40% stanovnistva.

Raspad zadruga

Krajem 18. i pocetkom 19.stoljeca,neka su domacinstva ekonomski ojacala.Domacinstva su sijala lan,preradivala ga i spremala za svoje kceri.Kupovao se misir za krevete,kupovali su se bogati i tako se dokazivala moc i bogatstvo. Tako su bogate cure pricale samo medusobno,nisu se druzile sa siromasnim curama. Nedjeljom i praznikom se sviralo usred sela na raskruzju. Momci iz jednog kraja sela bili su na jednoj strani a oni iz drugog kraja na drugoj strani pa je dolazilo cesto do tuca i obracuna. Domacinstva,tadasnje zadruge pocele su se dijeliti jer je dolazilo do nesuglasice oko nabave dukata,misira,krevetnine za kceri...tako je u selu bilo sve vise kuca i sve vise stanova na ataru. Prvi slovaci koji su dosli u Soljane bili su iz Backe ,bili su vrlo vrijedni i naseljavali su se jedni do drugih,kuca do kuce,tako je nastao slovacki kraj "Pivnice". U danasnju M.Gubca doselili su se "drotari" iz Slovacke koji su se tamo zvali Totovi,tako je kraj po njima dobio ime "Tocki kraj". Danas je u Soljanima vecina stanovnistva bas malo prije navedeni doseljenici. Starosjedilaca je samo 30%.

Kapelice

Nekad je u Soljanima bilo 6 kapelica.U svakoj ulici po jedna i to na kraju sela.To je sluzilo da se pri izlasku iz sela mozes pomoliti za sretan put.Neke su ostale i do danas.

Slavlje sela-Kirbaj

Svako selo na ovom podrucju ima svoj dan koji se slavi.Obicno je to dan zasstitnika crke ali u Soljanima NE.U Soljanima se postuje tradicija pa se tako najvise slavi Kuzman i Damjan ,zastitnici drevne crkve.Datum je 26.9. i to nije bezveze.Prema tradiciji najbolje je imati kirbaj u jesen jer do tada zavrse svi poslovi i zavrsi zetva tako da se troskovi mogu lakse podnijeti.Uz taj kirbaj u selu se slavi i Petrovo (Petar i Pavao).

Sijela

U dugim zimskim nocima bez posla,ljudi su se okupljali jedni kod drugih i zabavljali.Zene su prele,djevojke vezle,ljudi planirali sto ce raditi ubuduce a mladici zabavljali djevojke.Za vrijeme sijela prepricavale su se mnoge anegdote,dogadaji,price...

Bara  

Izmedu kuca Rogicevih,Spoljarevih i Jaksinih nekad se nalazila velika lokva ustajale vode.Nastala je zbog toga jer se sa tog mjesta zemlja kopala i odvozila.Bara je bila poprilicno duboka i u njoj je bilo vode tokom cijele godine.Imala je i svoju namjenu;zene su u njoj odgajale patke i guske,djeca su se ljeti kupala,zimi klizala na ledu. I danas se u Soljanima koristi naziv "kroz baru" kada se prolazi kroz taj dio sela.

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat donio je velika stradanja svih a posebno mladih u selu. Poginulo je pedeset mladih ljudi izmedu 15-30 godina,negledajuci na kojoj su strani bili i zbog cega su poginuli.

Poslijeratni dogadaji

Godine 1946. provedena je agrarna reforma,gazdama je oduzeta zemlja tako da je agrarni maksimum iznosio 10 hektara(17 jutara). U ljeto 1948. pocele su se osnivati seljacke radne zadruge u koje su se unosile stoka,zemlja,alati... 1949.god. vise od pola sela bilo je u zadrugama,a u Soljanima su postojale dvije zadruge: Zadruga Bratstvo i jedinstvo i Zadruga Napredak( sokacka zadruga). Soljanski atar je u to vrijeme bio vrlo los,sljevale su se vode Vrbanjskog i Drenovackog atara.Komesacija je bila nuzna. Komesacija je pocela 1946.god i dovrsena je 1958.god .Provedena je po Fafovom planu koji je trebao biti zapocet vec 1941. ali je zbog rata odgoden.Komesacijom je u nasem ataru iskopano 133km kanala i napravljene su 144 betonske cuprije .Zavrsetkom komesacije Soljani su postali vodece selo u proizvodnji hrane u ovom kraju. Godine 1960. pocela je gradnja ceste za Strosince i popravak seoskih cesta.Asfalt je dogradivan po selu.Tako su Soljani postali povezani sa svim selima u okolici.

Novija Povijest

Godine 1987. pocela je gradnja nove skole jer je stara bila u losem stanju. U istom razdoblju nedaleko od skole,uredeno je igraliste za nogomet,sagradene su tribine,kupaone itd. Uredena je i zdravstvena ambulanta koja je prije nekoliko godina opremljena i sa Stomatoloskom ordinacijom. Pocetkom 90-ih na adresi Br.Radica 44 sagradena je Diskoteka i Caffe Bar Valentino ,u koji i danas izlaze mladi iz svih sela Cvelferije,a prije 2 god (2003.) u sklopu tog objekta uredena je kladionica Zderic. Crkva je kroz zadnjih nekoliko godina dobila sve potrebno:Vjeronaucnu ucionicu,podno grijanje,nove plocice,novi krov,nova zvona,otvorena je mrtvacnica na groblju,crkva je osvijetljena sa 4 reflektora... U meduvremenu kroz selo je provedena kompletna infrastruktura (telefon,struja,plin,rasvjeta).Gradski vodovod se jos provodi. Na rijeci Studvi nedaleko od Soljana Ribolovna udruga "Stuka" iz Soljana napravila je nekoliko drvenih kucica koje sluze za feste,zabave i sl.Napravljen je mol,ureden teren za odbojku na pijesku,napravljene ljuljacke i ostale stvari za zabavu,posebno za djecu.Studva danas slovi kao poznato izletiste u ovom kraju a nedavno su je posjetili i prvi turisti.2003.god. skroz je zavrsena javna rasvjeta tako da sad u svim ulicama u selu postoji rasvjeta.2003 .god. ureden je centar sela tako sto je poplocen,ureden je Dom kulture i stavljen mu je novi krov,doslo je do reorganizacije KUD Slavonija,te je godine vrlo uspjesno u Soljanima organizirana tradicionalna manifestacija "Raspjevana Cvelferija".

Podatci su preuzeti iz :

"Vrbanja,Soljani,Strosinci-Slike iz Proslosti" (Ivica Cosic, Tomislav Lunka, V.Vidakovic)

"Kazivanja o povijsti sela Soljani u proteklih 190 godina" (Ivan Blazevic)

by Josip (Ivice&Vere) Gvozdic  B.Radic 37. Soljani

Text preuzet sa http://mirkan.soljani.com